Referendum u RS je više od predizborne kampanje

Izjava bivšeg ratnog komandanta Armije BiH, generala Sefera Halilovića za TV1, nije samo ciljana za sticanje političkih poena u predizbornoj kampanji, nego se iz nje naziru i mogući realni scenariji.

Duško Malešević, 24/09/2016






Retorika o pitanju Dana RS u predizbornoj kampanji prešla je granicu uobičajenog nacionalističkog prepucavanja s dvije strane entitetske linije razgraničenja i dovela je do tačke usijanja i opasnosti od ugrožavanja mira i bezbjednosti građana. Da su ulozi veći, pokazuju izjave koje su prešle granice BiH i garanta Dejtonskog sporazuma. Referendum jeste iskorišten od strana vlasti RS i FBiH radi mobilizacije građana da izađu na lokalne izbore i kako bi se skrenula pažnja sa socijalnih pitanja na „vitalni nacionalni interes“ . To jeste tačno u korištenju Dana RS i referenduma za predizbornu kampanju, ali se iza tog pitanja zapravo krije odnos dvije strane o unutrašnjem uređenju BiH. Odnos dviju strane vlasti ne bi ni bio toliko ekstreman da iza tog odnosa ne stoje sukobljeni interesi podijeljenog Zapada, Turske i Rusije na Balkanu.

Izjava bivšeg ratnog komandanta Armije BiH, generala Sefera Halilovića za TV1, nije samo ciljana za sticanje političkih poena u predizbornoj kampanji, nego se iz nje naziru i mogući realni scenariji. O tim izjavama niko od predstavnika vlasti u Sarajevu se nije javno ogradio, čime bi se priča svela na korištenje u predizborne svrhe. Njegovo upozorenje vlastima RS da referendumom prelaze crvenu liniju, čime će prestati da važi Dejtonski ustav, a biće važeći Ustav Republike BiH, sa čitavim scenarijom dešavanja i analize odnosa vojnih snaga dva entiteta, jeste probni balon da se provjere reakcije Srpske, Srbije i Rusije.

U isto vrijeme, dolazi i izjava predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a Petr Pavela sa konferencije Vojnog odbora NATO-a u Splitu da NATO mora biti spreman na reakcije odvraćanja ruskog uticaja i islamskog terorizma, te na odbranu svojih članica od agresijei.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Incko je bio izričit u svome stavu, ali nije kao i njegovi prethodnici potegao za bonskim ovlaštenjima. Razlog tome jeste da ne izrevoltira vlasti u RS, tj. da smiri tenzije, ali i zbog toga što je međunarodna zajednica podijeljenija nego ranije, a uticaj SAD-a naspram ruskog u BiH nije više kao nekada, te nije u mogućnosti da posegne za bonskim ovlaštenjima u BiH.

SAD želi u potpunosti kontrolisati BiH isključivo kao stalno potencijalno žarište međunacionalnih sukoba. U novoj konstelaciji snaga njima bi ipak više odgovarale snažne institucije BiH i reagovaće na svaki pokušaj slabljenja institucija od strane Rusije. SAD-u ne bi smetala ni RS unutar BiH, ali sa manjim ovlaštenjima i pod direktnim uticajem SAD-a. Iako trenutno BiH nije u maksimalnom fokusu međunarodne politike SAD-a, jer je u SAD-u predizborna kampanja u jeku dok su vojne i diplomatske akcije usmjerene na Siriju, još uvijek aktuelnu Ukrajinu, te na smjenu vlada u Južnoj Americi, iz saopštenjaii Ambasade SAD-a u Sarajevu u kojoj pozivaju vlasti RS na poštivanje odluke Ustavnog suda BiH i apelu rukovodstvu RS-a da se uzdrže od referenduma jer u suprotnom rizikuju izolaciju, te paralelno iz upozorenja predsjedavajućeg Vojnog odbora NATO-a, vidimo da su ozbiljni u namjeri da odbiju ruski uticaj. Mehanizmi koje bi najvjerovatnije SAD u tom slučaju koristile za smjenu trenutne vlasti u RS jesu ekonomski: neodobravanje kredita čime bi isplata penzija i zdravstvenog osiguranja dovela do socijalnih nemira, ali ako time ne budu mogli ukloniti vladu RS lojalnu Rusiji, mogli bi se upotrijebiti i druga sredstva.

Kada vlasti u Sarajevu upozoravaju Dodika na to da danas nema JNA tenkova i da ih Srbija neće braniti, čime bi Srpska bila slomljena za 10-15 dana ako pruži vojni otpor, time vrše zastrašivanje vlasti Srpske kako bi odustale od napora za slabljenjem BH institucija. Odgovornost za takav scenarij se prebacuje na Dodika i stavlja mu se na teret da on raspakuje Dejtonski sporazum jer ne poštuje odluke Ustavnog suda i nakon održanja referenduma će početi da važi Ustav Republike BiH. Problem cijele ove priče jeste što su u FBiH na vlasti stranke i ljudi koji su bile na vlasti i početkom devedesetih i isto tako radi ostvarenja ciljeva upustile se u rat uz podršku SAD-a. Stalna retorika da je RS genocidna tvorevina i da je stoga moraju ukinuti jeste mogući uvod u izazivanje novog sukoba kako bi prizvali intervenciju SAD-a koja bi napokon promijenila unutrašnje uređenje u BiH.

Separatizam Milorada Dodika za kojeg ga optužuju vlasti u Sarajevu i Zapad prvenstveno nije izgledan jer takav scenarij ne želi ni Ruska Federacija niti Srbija. Toga je svjestan i predsjednik RS i ne bi se upuštao u avanture vođenja RS u proglašenje nezavisnosti, što je u posljednje vrijeme ponovio više puta. Neiskazivanje podrške referendumu premijera Srbije Aleksandra Vučića, koje je jasno potvrdio i u UN-u, ne znači distanciranje od Dodika. Srbija ne želi gubiti podršku u međunarodnoj zajednici i ugroziti svoj položaj vezan za uspostavljanje zajednice srpskih opština na Kosovu. Srbija stalno šalje poruke da je ona faktor stabilnosti na Balkanu, ali u novije vrijeme i to da će braniti srpski narod u BiH ako neko bude želio da ga oružano napadne. Neutralan položaj Srbije između SAD-a i Rusije je narušavan više puta pokušajima opredjeljenja na jednu stranu: zahtijeva za uvođenje sankcijama Rusiji, kao i incident iz 2015. u Potočarima, kada se desio fizički napad na premijera Vučića. Srbijansko rukovodstvo će sigurno pratiti razvoj događaja i na osnovu toga će donositi odluke o eventualnim potezima, ali upuštanje u oružane incidente je nevjerovatna opcija, bar dok je sadašnje rukovodstvo Srbije na vlasti.

Što se tiče konkretne odluke Milorada Dodika o održavanju referenduma, ona je u početku bila pokušaj trgovanja sa SAD kao i nekoliko puta ranije, ali na kraju je ostala kao jedini mogući izbor na odluku Ustavnog suda BiH o Danu RS. Takođe, Izetbegoviću je zabrana slavljenja Dana RS na 9. januar bila odličan marketinški potez kako bi zavarao birače zbog obećanja 100.000 radnih mjesta, ali i uvod u destabilizaciju kako bi se SAD aktivnije uključile u rješavanje pitanja u BiH. Opozicija u RS je podržala odluku o referendumu kako bi Dodika stjerali u mrtvi ugao da ga održi, što su i uspjeli. Insistirali su na održavanju refrenduma nakon lokalnih izbora, jer su znali da će to Dodik iskoristiti za mobilizaciju birača, na što su javno i upozorili. Kada su vidjeli da je datum zakazan, stali su na „patriotsku stranu“ i time su pokazali da je Dodikova dvogodišnja kampanja o Savezu za promjene kao izdajnicima zapravo pala u vodu jer se i oni protive Izetbegoviću i odluci Ustavnog suda. Time bi referendum više odgovarao Savezu za promjene, koji ima svog člana Predsjedništva BiH, a to je počasni predsjednik PDP-a Mladen Ivanić, koji prednjači sa rodoljubnim izjavama. Na drugoj strani je Zdravko Krsmanović, potpredsjednik Narodnog demokratskog pokreta, koji priznaje da su Dodika naveli da održi referendum do kraja i time se posvađa sa međunarodnom zajednicom, a da su zapravo oni alternativa koja se nudi SAD-u i traži od nje da sankcionišu Dodika. Da je Dodik svjestan ćorsokaka u kome se nalazi, vidimo iz izjava da je dogovor o Danu RS moguć i da bi on tada odgodio referendum. Time on ne želi smiriti nacionalističke tenzije (koje mu odgovaraju u predizbornoj kampanji), niti to radi zbog neslaganja Bošnjaka sa praznikom, već šalje signale SAD-u da je moguć dogovor, a najvjerovatniji ishod je da će nakon lokalnih izbora doći do promjene državnog praznika.

Vladimir Putin je nakon sastanka sa Dodikom izjavioiii da se Rusija zalaže za mir i stabilnost u regionu i da je Ruska Federacija spremna da kao faktor stabilnosti obezbijedi poštivanje međunarodnog sporazuma, prije svega Dejtonskog, te da je referendum pravo svakog naroda. Paralelno, na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN-a sastali su se ministri spoljnih poslova Rusije i Srbijeiv a na sastanku je konstatovano da imaju slične ili bliske pozicije o aktuelnim međunarodnim pitanjima. Ovi sastanci su pokazatelj da se Rusija neće povući iz uticaja na Balkanu. Rusija želi jaku Republiku Srpsku unutar BiH, po mogućnosti federalnu jedinicu – što vidimo iz ranijih izjava Milorada Dodika, a preko koje bi ostvarivala svoj uticaj. Zbog toga se Dodik stalno zalaže, uz podršku Rusije u PIK-u, za odlazak visokog predstavnika iz BiH i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda, tj. potpuno razvlaštenje međunarodne zajednice u BiH, te vraćanje nadležnosti RS i demilitarizaciju Oružanih snaga BiH kao ključne za jačanje položaja RS u BiH.

Evropska unija pokušava ostati igrač na ovim prostorima, prvenstveno zbog svoje bezbjednosti. U proteklom periodu su ofanzivom o Reformskoj agendi postigli odgovarajuće ciljeve, a BiH dala zeleno svjetlo za aplikaciju za članstvo u kojoj se jasno vidi kakvu BiH želi Evropa: jedinstvenu, ujedinjenu i suverenu državu. Iz toga proizilazi da EU ne želi tri entiteta ili federalne jedinice u BiH, nego mirnu i stabilnu BiH u kojoj je moguće kontrolisati bezbjednost. Ali, ako je fokus EU trenutno na izbjegličkoj krizi, izlasku V. Britanije iz EU, smanjenju podrške Merkelovoj zbog migracione politike, sukobima u Ukrajini i islamskom terorizmu, koliko će EU biti sposobna da reaguje i smiri nacionalističke tenzije u BiH i ostvari svoje interese?

Upozorenje ratnog generala Halilovića da još uvijek postoje mnogi koji su spremni da „brane BiH“, ali i sa druge strane onih koji će braniti Srpsku, jeste ono što je zabrinjavajuće. Ratno rješavanje uređenja BiH najviše odgovara nacionalističkim elitama u Sarajevu, ali na takve prijetnje ratu uvijek ima spremnih u RS za odgovor oružjem. Iako takvi sukobi ne bi dugo trajali, bili bi dovoljan povod za intervenciju međunarodne zajednice i NATO-a. Takođe, vidjeli smo da su uvijek u pripravnosti i regrutovani islamski teroristi koji i jesu najveća prijetnja miru i sigurnosti u BiH i cijeloj Evropi. Ako je problem Dana RS pokrenuo ovoliku lavinu izjava i prijetnji, a problem jezika („bošnjački“ ili „bosanski“) još uvijek nije završen, pitanje je šta nas očekuje u bliskoj budućnosti oko mnogo važnijih problema.

Foto: RobertoFerrari/Flickr


i http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&mm=09&dd=18&nav_category=167&nav_id=1177975

ii https://bosnian.sarajevo.usembassy.gov/saopstenje_20160917.html

iii http://www.politika.rs/scc/clanak/364117/Dodik-Putin-izrazio-podrsku-stabilizaciji-u-regionu

iv http://www.politika.rs/scc/clanak/364143/Moskva-Rusija-i-Srbija-posvecene-strateskom-partnerstvu

Preporučujemo