Prijavite se na newsletter


Posljednje


Težina laži Borisa Malagurskog – I deo: hiljadugodišnji Kosovski boj

Bartul Čović, Stefan Gužvica

137

Uprkos svom deklarativnom Jugoslovenstvu, narativ o hiljadu godina istorije Balkana i Jugoslavije koji predstavlja Boris Malagurski suštinski je pro-srpski, etnocentričan i nacionalistički.

Kada bi nebo bilo bijelo od papira

Jasna Tkalec

135 Castra nema više, ali legenda o Castru i pobjedničkoj Kubi, malenom otoku pred nosom onog lavljeg ždrijela poznatom sa špice Metro-Goldwin-Mayera, uspjela je prkositi više od šest decenija „carstvu zla“, carstvu novca, grubosti, moći, rasizma i neznanja.

Otkud Kubanci u SAD?

Mate Kapović

133 U slučaju bježanja Kubanaca u SAD, nije stvar u čistom bježanju iz realsocijalizma u kapitalizam. Riječ je o bježanju iz egalitarne ali siromašne zemlje (Kuba je bila siromašna i prije 1959, samo što su tad obični ljudi živjeli puno gore) u najmoćniju i najbogatiju zemlju kapitalizma (SAD).

Umro je El Comandante

Goran Marković

132 Kao i za života, Kastro je i danas izazvao kontroverzne komentare, od kojih je velika većina bila zasnovana na nepoznavanju njegovog režima, stanja na Kubi, ali i na ideološkoj ostrašćenosti, ponekad čak i običnoj ljudskoj gluposti, koju su, na primjer, pokazivali Kubanci u Majamiju slaveći na ulicama Fidelovu smrt.

Šta Bosna slavi u novembru?

Goran Marković

131 Odnos prema obilježavanju Dejtona odslikava odnos prema postojećoj državi i njenom ustavnom i političkom sistemu. Obilježavanje Dejtona kao državnog praznika, dakle, ima jasnu ideološko-političku osnovu.

Humanitarizam ili solidarizam

Milorad Gačević

129 Problem izbeglica nije humanitarno pitanje, nego je ekonomsko-političko pitanje. Danas zato moramo parafrazirati čuvenu izjavu Maksa Horkhajmera i reći da onaj ko neće da govori o neoimperijalizmu i neokolonijalizmu ne može da govori ni o izbegličkoj krizi.

Tramp, marketing i politike identiteta

Vuk Vuković

126 Trampova pobeda, naravno, nije nikakav razlog za bilo kakav optimizam – američkim progresivnim društvenim snagama predstoji velika i teška borba protiv ne samo njegove politike. Međutim, iako je „loše“ što je Tramp pobedio, „dobro“ je što je Klinton izgubila.

Suvremeni američki ratovi kao književni i publicistički narativi

Ana Rajković

124 Ratna je tematika oduvijek bila prisutna gotovo u svim vrstama umjetnosti od slikarstva, preko glazbe, do književnosti. Unatoč određenom tematskom kontinuitetu tek se u novije vrijeme počinje ozbiljnije pristupati analizi navedene tematike u književnim okvirima.

Slučaj Trump i reinkarancija srušenih zidova

Jasmin Hasanović

123 Mnogi sada traže krivce za Trumpovu pobjedu. Za jedne su to apstinenti, za druge treće stranke, za treće WikiLeaks, za četvrte Rusija... Međutim, uzroci za njegovu pobjedu trebaju se gledati u mnogo širem kontekstu.

Teroristički napad na Pariz

Ivica Mladenović

122 Danas Francuska obeležava godinu dana od najvećih terorističkih napada u njenoj istoriji. Ovaj masakr izazvao je ogorčenost i revolt kod svake kognitivno i emotivno zrele, ali i politički razumne osobe širom sveta, bez obzira na etničke ili ideološke posebnosti.

Kršćanski anarhizam Lava Nikojavevića Tolstoja

Marin Jurjević

121 Iako ga Bakunjin kritizira kao vjernika, Tolstoj je žestoki protivnik Crkve, Države i Vlasništva kao institucija koje treba “uništiti” i dijeli svoju osobnu vjeru on njih. Odbacuje vladavinu bilo kakvih Gospodara, Vlasnika, Državnika i Svećenika.

Doviđenja i hvala na svim glasovima

Bojan Baća

118 Priželjkivana tačka na vladavinu Demokratske partije socijalista (DPS) pretvorila se u tri tačke, tako da ćemo za koju godinu gledati još jedan nastavak u kome isti ovi – ili makar slični – likovi prave iste greške i gluposti, a društveno tkivo biva rasuto u komade. Prilog kritici crnogorske političke ezoterije.

Tariq Ali u zagrebačkom HNK-u nastupio s predstavom „Nove avanture Don Quijotea“

Jasna Tkalec

117 Tariq Ali, predstavljen od Srećka Horvata, nije nipošto nepoznat zagrebačkoj publici, posebno onoj ljevičarskoj, jer je nekoliko puta nastupao na Festivalu subverzije koji je nažalost zamro. Zato je počeo djelovati Festival filozofije.

O „saradnji“ komunista i ustaša

Stefan Gužvica

114 Da bi dokazali tobožnji „antisrpski“ karakter jugoslovenskog komunizma, nacionalistički intelektualci, publicisti i pseudoistoričari iznose tezu o navodnoj saradnji između komunista i ustaša, pri čemu se koriste neretko i istorijskim falsifikatima.

Nekorisne posete komesara Hana Makedoniji

Sonja Stojadinović

113 Politička kriza u Makedoniji se toliko odužila da su Makedonci postali iskusni poltički analitičari. To je sasvim normalna pojava kada u zemlji poslednjih 10 godina imate kriminalce na vlasti, realnu nezaposlenost od 32% i masovno iseljavanje, pa narod nema čime da se bavi osim politikom.

Kosovski čvor

Miloš Ranković

112 Sad su kosovski Albanci prepušteni sebi, a u Srbiji je razbijen jedan mit. Srba na Kosovu gotovo više nema kao rezultat etničkog čišćenja izvršenog od strane albanskih nacionalista, a nema ni mnogih Albanaca, koje su ubijali i proterivali srpski nacionalisti tokom 1998-1999.

Život ugrožen na filmu? Kultura kao Dva a ne kao Jedan ili Multi-

Vladan Milanko

110 Filmovi katastrofe, koji su danas učestala pojava, ne nude tek oponašanje aktuelne krize, nije u pitanju paralela sa stvarnim propastima. Oni nude nešto drugo: težnju ka novoj propasti, koja će da nadvisi aktuelnu propast koja je uzrokovana svetom danas.

Pokoravanje turske vojske

Sümbül Kaya

108 Tekst je izvorno objavljen u oktobarskom broju srpskog izdanja Le Monde diplomatique koji je dostupan do sledećeg četvrtka na kioscima diljem Srbije (kao dodatak njuz magazina Nedeljnik).

Konflikti u polju visokog obrazovanja danas

Jana Baćević

106 U zemljama bivše Jugoslavije, kvantifikacija obrazovnih ciljeva dobila je veće razmere sa početkom evropskih integracija, u visokom obrazovanju prvenstveno izraženom kroz uključivanje u Bolonjski proces.

Historija i njeni svjedoci

Jasna Tkalec

104 Prije tačno 73 godine doslovno ispražnjem rimski geto i to na sramotan način, pošto su prethodno prevarili i opljačkali njegove stanovnike. Odvedeno je više od tisuću porodica iz samog geta i iz okolice Rima, od staraca do novorođenčadi.

Dario Fo - In memoriam nobelovcu

Jasna Tkalec

103 Jučer, 13. 10. 2016, u 9 sati ujutro preminuo je Dario Fo, a istog dana stigla je vijest da je Nobelovu nagradu za književnost dobio Bob Dylan. Novi Plamen piše omaž velikom književniku, sa kojim smo pre nekoliko godina objavili i izvrstan intervju.

Put do demokratskog socijalizma

Velizar Mirčov

102 Razrada detaljnog plana kako doći od sadašnjeg stanja do socijalizma, veoma je retko bila predmet socijalističke ideologije. Ovde predstavljamo koherentnu i jasnu sliku kako bi socijalizam mogao da izgleda i najbrži i najbolji način da se takav sistem ostvari u praksi.

Kina kao skromni div

Branko Mišović

101 Okrenutost Kine ka unutrašnjosti karakteristična je još od 15. veka, kada je upoznala zametke industrijske revolucije, imala velike jedrenjake, bila centralizovana i vojno sposobna da krene u kolonizaciju sveta, ali je ulogu svetske kolonijalne sile prepustila Evropljanima.

Evropska ljevica posle Brexita

Janis Varufakis

99 U samo jedanaest mjeseci Grčki “Oxi” i Brexit uzdrmali su Europsku uniju i ljevicu Europe. Bivši grčki ministar financija Yanis Varoufakis odgovara svojim kritičarima i razlaže svoj plan Democracy in Europe Movement 2025 (DiEM25).

Koga košta muzika?

Katarina Pejak

97 Možda bi bilo korisnije za sve kada bi muzičari, umesto da pričaju o „nekakvoj krizi nekakvoga morala“, više govorili o tome kako muzika sve više počinje da liči na svaku drugu proizvodnju i da se to u rastućoj meri odražava na njen kvalitet.

O režimu Slobodana Miloševića, 5. oktobru i posledicama

Milorad Gačević

96 Režim Slobodana Miloševića za sobom je ostavio dvostruku štetu. U kontekstu izmenjenih svetsko-istorijskih prilika, ovaj režim nije uspeo da se odupre plimi neoliberalizma, a uz to je uspeo da pruži i svesrdan doprinos diskreditaciji ideja levice.

Šta nakon referenduma?

Goran Marković

95 Rezultati SNSD-a uslovljeni su i drugim činiocima, a ne samo referendumom. Veliki broj birača, koji su zaposleni u javnim preduzećima i javnim ustanovama, a duguju radna mjesta vladajućim strankama, moraju glasati za njih iz egzistencijalnih razloga.

Ciljevi i posledice revizije prošlosti

Nemanja Drobnjak

Najopštije rečeno, uzroci revizije prošlosti leže u želji pojedinih društvenih teoretičara, da kroz jedan pokušaj (ne)naučnog pristupa izvrše opravdanje novog društvenog sistema nastalog na pepelu prethodnog.

Nezavisna Srpska značila bi Dodikov kraj

Filip Balunović

Dodik je referendumom i pobedom na njemu još jednom porazio Izetbegovića. Sve ovo zvuči kao bitka koju biju dvojica glavnih mešetara unutar dejtonske Bosne, ne bi li sebi pribavili korist na uštrb onoga drugog.

Referendumska groznica trese BiH

Goran Marković

Za održavanje referenduma u Republici Srpskoj presudila je potreba Milorada Dodika da ostane pri prvobitnoj odluci o referendumu, kako ne bi potpuno politički potonuo.

Referendum u RS je više od predizborne kampanje

Duško Malešević

Retorika o pitanju Dana RS u predizbornoj kampanji prešla je granicu uobičajenog nacionalističkog prepucavanja s dvije strane entitetske linije razgraničenja i dovela je do tačke usijanja i opasnosti od ugrožavanja mira i bezbjednosti građana.

Položaj žena u izbjegličkim kampovima

Ana Rajković

U svijetu se trenutno nalazi 20 milijuna izbjeglica od kojih je čak 86% smješteno u kampovima koji se nalaze u zemljama koje se smatraju nerazvijenim odnosno zemljama Trećeg svijeta.

Tito u vreme Staljina

Stefan Gužvica

Revizionistički članci pokušavaju da predstave Broza kao manipulatora koji je gazio preko leševa svojih partijskih drugova da bi došao na čelo Partije. Međutim, takvi radovi daju iskrivljenu sliku o periodu Staljinovog terora i Titove uloge u njemu.

Domovina s invaliditetom

Dijana Ćurković

Po svemu sudeći, nova vlast donijet će samo još crnine i ludila, i teško da je u tome možemo spriječiti, ali ono što možemo jest imenovati traumu, stres i poremećaj koji svakodnevno vidimo oko sebe i na sebi i tražiti neku naknadu za svoje sugrađane.

Gej Prajd u Srbiji: od politike identiteta do huliganizacije

Dušan Maljković

Za razliku od recimo 2009, isti događaji od 2010. na ovamo, prošli su, manje-više, manje medijski zapaženo, upravo zbog toga što je otvaranje te teme 2009. doprinelo da se o homoseksualnosti, uopšte uzev, dosta razgovara u javnom prostoru.

Referendum u Republici Srpskoj: "Da" ili "Ne" u (ne)mogućoj državi?

Goran Marković

Najava referenduma o Danu Republike Srpske, a povodom odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kojom su pojedine odredbe Zakona o praznicima Republike Srpske proglašene neustavnim, dovela je političku krizu do usijanja.

Prijevremeni izbori 2016. u Hrvatskoj – što dalje?

Mate Kapović

Na lanjskim se izborima, krajem 2015, činilo da je teško biti veći gubitnik od tadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. Kako je došlo do te iznenađujuće pobjede HDZ-a?

Hrvatska bira između ekstremne desnice i ekstremnog centra

Dragan Markovina

U momentu kad se nalazimo pred još jednim izborima u Hrvatskoj, promatramo li političku ponudu prilično ćemo jednostavno doći do zaključka kako ljevice zapravo nema.

Tragom ljevičarskog pristupa nadzoru

Ernad Halilović

Tekst je kratki rezime prijetnji po slobodarska nastojanja uzrokovanih informacionim tehnologijama kao medijem i ponuda strateških ciljeva ljevice za koje se valja zalagati unutar sistema.

Odnos nacionalnog i socijalnog u BiH

Goran Marković

Čim jedna klasa nema svoju organizaciju, ideologiju i predstavnike, teško može postati svjesna svojih zajedničkih interesa. To se upravo događa u Bosni i Hercegovini. Trijumfovalo je usko-klasno u formi nacionalnog.

Između bede i veličine svakodnevnog života

Vuk Vuković

U selima i manjim mestima u okolini Beograda, a bez sumnje i drugde, živi naročita vrsta „majstora“: onih koji znaju da poprave sve, od domaćih poljoprivrednih mašina do beloruskih traktora. Mnoga domaćinstva zavise od njih.

Hollandeova stranka

Jacques Simon

François Hollande ubrzao je preobrazbu francuske Socijalističke stranke (Parti Socialiste, PS) u instrument provedbe interesa krupnog biznisa. Da li je na vidiku gubitak vlasti?

Čemu služi ekonomska demokratija?

Goran Marković

Danas je uobičajeno da se pod demokratijom shvata oblik političkog režima. Međutim, na ljevici je uobičajeno reći da demokratija ne može biti potpuna ako politička demokratija nije dopunjena ekonomskom.

Eduardo Galeano kao Kentaur

Milorad Gačević

Zakon tržišta, zakon uspeha. Sve je manje mesta za improvizaciju i stvaralačku spontanost. Sve više je važan rezultat, a sve manje veština.

Od Olimpijade do Libije: Heroji i žrtve

Jasna Tkalec

Ponovno bombardiranje Libije, nakon pet godina, može doniijeti samo veće zlo, kako njoj najbližoj Italiji, tako i drugim zemljama Sredozemlja, u prvom redu Francuskoj.

O srpskoj političkoj kulturi

Nemanja Drobnjak

Ovde se društveno – politička situacija može menjati samo sistemski, pre svega promenom dominantne političke kulture, nastale početkom 19. veka, koja je od samih svojih temelja krivo postavljena.

Povijesno nasljeđe i perspektive splitske ljevice

Dragan Markovina

Što je u izrazito nepovoljnim okolnostima ostalo od ljevice u gradu i kakvi su njezini izgledi u budućnosti? Ostala je prije svega ideja otpora i spomen na avangardno nasljeđe.

Crni oblaci nad Evropom i svijetom

Jasna Tkalec

Socijalistički blok i s njime socijalizam, ne samo onaj „realni“, propao je, jer se nije mogao promijeniti. Ni ova i ovakva EU izgleda da se ne može promijeniti. Zato se mora preobraziti ljevica.

Cjelovita kurikularna reforma danas i sutra

Goran Đurđević

Dolazimo do paradoksa: sve stranke zastupljene u Hrvatskom saboru (osim možda Živog zida) zastupaju kapitalizam i tržišno gospodarstvo. U takvom je sustavu jasno da postoji odgovornost, rokovi, ali da se svaki rad plaća (sretna je okolnost što većina tih stručnjaka nije uzela honorar).

Protiv uvođenja dualnog obrazovanja u Srbiji

Milorad Gačević

Najavljeno uvođenje dualnog obrazovanja samo je nastavak trenda kolonizacije javne sfere od strane kapitalističkog tržišta.

Nogometno prvenstvo 1978. u Argentini

Jasna Tkalec

Svi ljubitelji nogometa znaju da se 1978. u Argentini održavalo svjetsko nogometno prvenstvo. Ulicama glavnog grada Argentine prolomio se urlik oduševljenja. A taj krik oduševljenja zaglušio je mnoge druge krikove... nrp. krikove uhapšenih ljevičara.

Problem odnosa globalnog i nacionalnog identiteta

Nemanja Drobnjak

Ključna dilema koja se nameće kada je ovaj odnos u pitanju jeste da li će dinamičnost, kompleksnost i fluidnost globalnih fenomena uspeti da prevaziđe nacionalne koncepcije, ili će koncept nacije uspešno odolevati uticajima globalizacije?

Fudbalski tim kao socijalistički kolektiv

Milorad Gačević

Treba biti načisto s tim da komunizma nema bez politike. A istinska politika je samo ona koja se suprostavlja kapitalističkim moćnicima ovog sveta. To je emancipatorska i revolucionarna politika.

Predsednički pasijansi u Bugarskoj

Biljana Rilska

Žorž Gančev i Koljo Paramov jedini su za sada jasan kandidatski predsednički dvojac. To nije šala. Za manje od pet meseca pre predsedničkih izbora, samo oni su objavili nameru da učestvuju u njima.

Promjena rodnih odnosa u kontekstu Bolivarske revolucije

Ana Rajković

Za razliku od svojih prethodnica, Venezuelanke ne sudjeluju u revoluciji s puškom u ruci. Njihova revolucija odvijala se u okviru socijalnih misija, panela, kongresa i radionica.

Makedonija u zamci desnice

Jasna Koteska

Nakon deset godina vlasti DPMNE-a, Makedonija je završila na začelju Balkana i Evrope, kao zemlja koja služi za podsmeh, stid, strah.

Mutno jutro nakon Brexita

Jasna Tkalec

Dok je engleska Centralna banka, iako pogođena, stavila na raspolaganje 250 miliona funti sterlinga, burze su ipak danas poludjele, a u ponedjeljak će se hitno sastati u Berlinu Merkelova, Hollande i Renzi, da spriječe, između ostalog, novčano krvoproliće.

Mogu li ultradesničkarski vjetrovi Brexita ipak pokrenuti ljevičarsku lađu?

Jasmin Hasanović

U svojoj pjesmi "Anglia" sa albuma Volk, kontraverzni slovenački bend Laibach za Veliku Britaniju kaže: "Dakle, ti i dalje vjeruješ da vladaš svijetom, čineći različite trikove da bi zamaglila sliku".

Dileme slovenačke Inicijative za demokratski socijalizam

Anej Korsika

Pokušaj da se implementira socijalizam kroz parlament je kao da se pokušava igrati hokej na ledu na igralištu za košarku. Još više ako se pravila igre ne nameću samo na nacionalnoj razini već i u daleko većem stupnju na transnacionalnoj razini.

Kapitalisti svijeta, ujedinite se

Mike Krauss

Da bi zamaskirali rastuće siromaštvo u Americi, kapitalisti su uveli masovno kreditiranje, zaduživanje i njegovo propagiranje kako bi održali iluziju prosperiteta kod dostatnog broja ljudi.

Glad i politika u Makedoniji

Sonja Stojadinović

Ova revolucija zove se Šarena revolucija zbog balona raznih boja koji se svakodnevno bacaju na državne institucije, simbole ove diktature, a i kičaste zgrade i spomenike koji su izgrađeni u megalomanskom i kriminalnom projektu „Skoplje 2014“.

Makedonska Republika je u plamenu

Goran Janev

U Makedoniji smo pomešali partiju sa državom, državu sa Republikom. Demokratija je samo instrument za Republiku, država je samo mehanizam Republike. Partije su pregazile Republiku jer smo mi sa svojom političkom apatijom to dozvolili.

Izvoz jugoslovenske revolucije u Alžir

Stefan Gužvica

Alžirci su poštovali Jugoslaviju ne samo zbog materijalne pomoći, nego i zbog toga što su Jugosloveni pomagali alžirsku borbu uprkos činjenici da su evropski narod i da nisu na svojoj koži osetili kolonijalizam.

Društveni pokreti kao alternativa u Srbiji?

Nemanja Drobnjak

Postojanje pokreta poput „Ne davimo Beograd“, ali i Udruženja predsednika skupštine stanara Niša predstavljaju jako dobru osnovicu. Pokreti nastali „odozdo“, imaju daleko širi potencijal i mnogo veću mogućnost selekcije pri kristalisanju političkih kadrova.

Prvomajski izleti u šumu i na ulice 2016.

Nikola Ćupas

Na Praznik rada se izlazi na ulice - radnici i radnice, stari/e i mladi/e, penzioneri/ke, nacionalne manjine, LGBT populacija, izbeglice, kao i sve ostale manjinske i druge potlačene grupe – i kroz demonstracije manifestuje solidarnost.

Međunarodni dan radnika

Ivica Mladenović

Poslednjih trideset godina smo svedoci jednog opšteg nazadovanja i gubljenja već stečenih opštih socijalnih prava. Ovaj proces, koji je zahvatio čitavo čovečanstvo, svoje najrazornije posledice je proizveo baš u državama koje su nekada bile deo tzv. socijalističkog lagera.

Prvomajske vatre na našim trgovima

Goran Marković

Danas se širom svijeta obilježava Prvi maj, vjerovatno jedini praznik na svijetu koji spaja a ne razdvaja ljude, jedini praznik koga istog dana i iz istog razloga obilježavaju svi ljudi svijeta rada, bez obzira na nacionalnu, rasnu, vjersku i ideološku pripadnost. Radnička klasa je planetarna, pa i njen praznik mora biti takav.

Rodni aspekt radničkog pokreta i Dan rada

Ana Rajković

Uslijed sve veće zaposlenosti žena, koja je generirala nove oblike diskriminacije, žene su započele organizirati različite oblike borbe kako protiv rodne tako i ekonomske opresije. Stoga se jedan dio žena priključuje radničkom pokretu zahtijevajući, između ostalog, osmosatno radno vrijeme te provedbu načela jednaka plaća za jednaki rad.

Prvi Maj - Praznik Rada

Jasna Tkalec

Ljudi masovno glasaju za slične fašističke i nacističke partije u sličnim situacijama u zemljama širom svijeta. Protiv toga se svim silama treba boriti, inače će se Evropa, ne samo raspasti, nego će se naći u položaju u kojem je bila krajem tridesetih godina dvadesetog stoljeća.